Je li propitivanje prema Kur'anu zabranjeno?

Prema tvrdnjama ateista, u Kur'anu se u 101 ajetu sure El-Maida kaže “ NE POSTAVLJAJ PITANJA- NE PROPITUJ”, a u drugim ajetima se kaže “RAZMIŠLJAJ”. Kur'an zabranjuje propitivanje i istovremeno kaže RAZMIŠLJAJ? Je li ovo proturječnost? Sada, radi detalja, predočimo temu Kur'anu i ispitajmo 101. ajet sure El-Maida;

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ لَا تَسْـَٔلُوا۟ عَنْ أَشْيَآءَ إِن تُبْدَ لَكُمْ تَسُؤْكُمْ وَإِن تَسْـَٔلُوا۟ عَنْهَا حِينَ يُنَزَّلُ ٱلْقُرْءَانُ تُبْدَ لَكُمْ عَفَا ٱللَّهُ عَنْهَا وَٱللَّهُ غَفُورٌ حَلِيمٌ

El-Maida, 101. Ajet: Vjernici, ne postavljajte pitanja o stvarima koje vam se neće svidjeti kada budu objašnjene. Ako pitate u svjetlu Kur'ana, bit će vam jasne. ALLAH ih namjerno nije spomenuo. ALLAH je Onaj koji prašta, Halim je.

Prije svega, vjernik, kao zahtjev svoga imana, treba da zna da će standarde dobra i zla u njegovom životu postaviti Allah. Vjernici zakone koje je postavio Allah uče iz Kur'ana posredstvom Poslanika. Poslanik nema ovlaštenje da donosi presude u ime vjere. I on je, kao i svi vjernici, dužan da se doslovno pridržava naredbi i zabrana. I vjerovjesnik Muhammed i svi ostali Poslanici na pitanja koja su im postavljana, a koja su zahtijevala vjersku presudu, odgovarali su objavom.

Sada, je li vjerovjesnik Muhammed MOGAO ODGOVORITI svojim rečenicama na ODGOVOR koji nije u Kur'anu, to jest pitanja o OBJAVI? Naravno da nije. Budući da presude u ime vjere donosi samo Allah, vjerovjesnik Muhammed je za odgovor na pitanja o objavi čekao da mu od Allaha dođe objava. Eto, tačno ovdje na scenu stupa i 101 ajet sure El-Maida. Budući da je svaka tema koju je Allah obznanio kao objavu NAREDBA koje se treba pridržavati, naš Gospodar je obznanio da Poslanik/vjerovjesnik Muhammed i na pitanja koja su mu postavljena odgovara Kur'anom.

Suprotno onome što se tvrdi, u 101. ajetu sure El-Maida ne kaže se ne propitujte, nego se kaže ne postavljajte pitanja “tesu’kum:koja će vas ožalostiti” to jest pitanja koja će donijeti nove vjerske obaveze. Kaže: zabrane i naredbe koje su došle s Kur'anom dovoljne su vam, Allah vam želi olakšanje, a ne želi teškoću (2/185). A mentalitet koji ajet razumije kao ne propitujte ponaša se potpuno daleko od iskrenosti i logike. Jer ljudi se od propitivanja, razmišljanja i pronalaženja odgovora nikada “NE ŽALOSTE”, naprotiv, raduju se, i uživaju u PROPITIVANJU uz osobinu RAZUMA I RAZMIŠLJANJA koja čovjeka čini drugačijim od ostalih živih bića. A ljude žalosti to što su ograničeni zabranama. I naš Gospodar, budući da je On Onaj koji najbolje poznaje roba kojeg je stvorio, OBZNANIO JE DA JE SVE ŠTO NIJE OBJAŠNJENO U KUR'ANU U OKVIRU ONOGA ŠTO JE OPROSTIO.

SAGOVORNIK KUR'ANA JE RAZUM. Ispitajmo sada, na primjerima ajeta, važnost koju Kur'an pridaje razmišljanju i propitivanju;

U Kur'anu se obavještava o kajanju onih koji će otići u džehennem i o tome kako će im Allah odgovoriti. Prema 37. ajetu sure Fatir, džehennemlije će ovako reći:

وَهُمْ يَصْطَرِخُونَ فِيهَا رَبَّنَآ أَخْرِجْنَا نَعْمَلْ صَٰلِحًا غَيْرَ ٱلَّذِى كُنَّا نَعْمَلُ أَوَلَمْ نُعَمِّرْكُم مَّا يَتَذَكَّرُ فِيهِ مَن تَذَكَّرَ وَجَآءَكُمُ ٱلنَّذِيرُ فَذُوقُوا۟ فَمَا لِلظَّٰلِمِينَ مِن نَّصِيرٍ

”Gospodaru naš! Izvedi nas, da umjesto onoga što smo (prije) činili činimo dobra djela!

Opet, prema 37. ajetu sure Fatir, Allah će ovim ljudima ovako odgovoriti:

”Zar vam nismo dali život koliko je dovoljno da razmisli onaj koji će RAZMIŠLJATI?”

Znači, da se ne bi otišlo u džehennem… da bi se pronašao pravi put, potrebno je RAZMIŠLJATI.

“…Zar vi nimalo ne razmišljate?” (Sura Ali Imran | 65)

“…ZA ZAJEDNICU KOJA RAZMIŠLJA ovako pojedinačno objašnjavamo ajete.” (Sura Er-Rum,28)

وَقَالُوا۟ لَوْ كُنَّا نَسْمَعُ أَوْ نَعْقِلُ مَا كُنَّا فِىٓ أَصْحَٰبِ ٱلسَّعِيرِ

“I još će ovako reći: “Da smo poslušali ili KORISTILI SVOJ RAZUM, ne bismo bili među ovima u razbuktaloj vatri.” (Sura El-Mulk, 10)

“ALLAH NA ONE KOJI NE KORISTE SVOJ RAZUM obasipa prljavštinu.” (Sura Junus, 100)

Kur'an koji poziva na razmišljanje istovremeno poziva i na propitivanje. Kada sada Kur'an procijenimo kao cjelinu, Kur'an iznosi ovakav stav:

Neki govore stvari u stilu da je propitivanje grijeh. Ove tvrdnje nisu tačne. Prema Kur'anu nije moguće općenito reći da je propitivanje pogrešno. Kada pogledamo Kur'an, vidimo da ima mnogo ajeta koji podstiču na propitivanje. Šta Kur'an traži od nas da propitujemo?

Evo nekoliko primjera:

-Kur'an traži da propitujemo stvaranje svemira (Sura El-Enbija, 30)
-Kur'an traži da propitujemo stvaranje čovjeka (Sura El-Kijame, 37)
-Kur'an traži da propitujemo vjeru naših predaka (Sura El-Bekara, 170)
– Ako knjiga treba da bude od Allaha, koji uvjet treba da ispuni? Kur'an traži da propitujemo upravo sam Kur'an (Sura En-Nisa, 82)
-Kur'an traži da propitujemo vjerovjesnika (Sura Junus ,38)

-Ako je neka vjera tačna, zašto treba da bude monoteistička? (Sura El-Enbija,22). Na primjer, kada u Kur'anu pogledamo kazivanje o vjerovjesniku Ibrahimu, vidimo da ovo kazivanje u potpunosti opisuje proces propitivanja. Naprimjer; vjerovjesnik Ibrahim vidi da sunce zalazi i kaže, onda ovo ne može biti moj Gospodar.

Allah nam ovo ne govori uzalud? Uči nas da se do istine zapravo dolazi propitivanjem.

وَإِن كُنتُمْ فِى رَيْبٍ مِّمَّا نَزَّلْنَا عَلَىٰ عَبْدِنَا فَأْتُوا۟ بِسُورَةٍ مِّن مِّثْلِهِۦ وَٱدْعُوا۟ شُهَدَآءَكُم مِّن دُونِ ٱللَّهِ إِن كُنتُمْ صَٰدِقِينَ

”Ako ste u bilo kakvoj sumnji u pogledu onoga što smo objavili Našem robu, hajde donesite suru sličnu njemu, ako ste iskreni u svojoj tvrdnji, pozovite i svoje svjedoke (pomagače) osim Allaha.” (Sura El-Bekara, 23)

Ako se može napisati bolja sura, Kur'an ne može biti Allahov govor. Ovaj izazov čini Kur'an knjigom koja se može testirati.

Ako bismo saželi, prema Kur'anu propitivanje nije pogrešno ili zabranjeno. Kur'an ne prihvata imitatorski iman, nego naprotiv prihvata iman stečen kao svjesna radnja, razmišljanjem koje se oslanja na razum. Sve dok ne propituješ, nećeš istinski vjerovati.