Nazad na vodič
AZTRENDEFRESNLRUITSQBSROKYDA

Zašto je organ razmišljanja u Kur'anu srce?

Ovo proizlazi iz osobine arapskog jezika. Svaki jezik ima svoj način izražavanja. Riječ akıl je arapska riječ koja je prešla u turski. Osnovno značenje riječi akıl je “vezati”. Razuman čovjek se veže da ne bi griješio i da bi se ispravno ponašao. U turskom je pandan riječi akıl riječ “us”. Kada kažemo uslu dijete, mislimo na dijete koje je odgojeno i lijepo se ponaša.

Akıllanma, uslanma, dobro ponašanje više su ponašanja vezana za srce. I ljudi dobre naravi i ljudi loše naravi imaju mozak. Ali za osobu koja se loše ponaša i šteti drugima ne kažemo ”bezmozgi”, nego “bez srca”. A za onoga ko griješi i sam sebi šteti ne kažemo ”bez srca”, nego “bezmozgi”.

وَٱخْتَارَ مُوسَىٰ قَوْمَهُۥ سَبْعِينَ رَجُلًا لِّمِيقَٰتِنَا فَلَمَّآ أَخَذَتْهُمُ ٱلرَّجْفَةُ قَالَ رَبِّ لَوْ شِئْتَ أَهْلَكْتَهُم مِّن قَبْلُ وَإِيَّٰىَ أَتُهْلِكُنَا بِمَا فَعَلَ ٱلسُّفَهَآءُ مِنَّآ إِنْ هِىَ إِلَّا فِتْنَتُكَ تُضِلُّ بِهَا مَن تَشَآءُ وَتَهْدِى مَن تَشَآءُ أَنتَ وَلِيُّنَا فَٱغْفِرْ لَنَا وَٱرْحَمْنَا وَأَنتَ خَيْرُ ٱلْغَٰفِرِينَ

Hoćeš li nas uništiti zbog onoga što su uradili bezmozgi među nama?.. (Sura El-A'raf, 155)

وَأَنَّهُۥ كَانَ يَقُولُ سَفِيهُنَا عَلَى ٱللَّهِ شَطَطًا

“Istina je ovo: Naši bezmozgi su protiv Allaha govorili ‘mnoštvo besmislica’.” (Sura El-Džinn, 4)

سَيَقُولُ ٱلسُّفَهَآءُ مِنَ ٱلنَّاسِ مَا وَلَّىٰهُمْ عَن قِبْلَتِهِمُ ٱلَّتِى كَانُوا۟ عَلَيْهَا قُل لِّلَّهِ ٱلْمَشْرِقُ وَٱلْمَغْرِبُ يَهْدِى مَن يَشَآءُ إِلَىٰ صِرَٰطٍ مُّسْتَقِيمٍ

Neki bezmozgi ljudi: “Šta ih je odvratilo od njihove prijašnje kible?” “ (Sura El-Bekara, 142)

I u čerkeskom se, baš kao i u arapskom, radnja razmišljanja i razumijevanja vezuje za srce. To je osobina u strukturi jezika. Da je Kur'an objavljen na čerkeskom, kao organ razmišljanja koristila bi se riječ “srce”. Ali da je objavljen na turskom, koristila bi se riječ “mozak”.

U društvu se razum i inteligencija smatraju kao da su isto. Inteligencija je stanje povezano s organizacijom unutar mozga. A razum je to da čovjek, koristeći svoju savjest do kraja, u svakom trenutku života izabere stav kojim će Allah biti najzadovoljniji i koji najviše odgovara Kur'anu i da kao rezultat toga stekne savršenstvo misli i stava koje obuhvata cijeli njegov život. Inteligencija povezana s mozgom i razum povezan s poimanjem srca i savješću različiti su pojmovi.

Allah u ajetu kaže, ”… Srca postaju mutmain (zadovoljena) samo spominjanjem Allaha.” (Sura Er-Ra'd, 28) U jednom drugom ajetu saopćava da su oni čija su srca zadovoljena i koji primaju savjet vjernici čistog razuma. Čistoća razuma je osobina koja se postiže time što u prvi plan izbije savjest, a ne nefs. A i savjest je stanje povezano ne s mozgom, nego s poimanjem srca. Nefs je pojam suprotan savjesti. Nefs i savjest se stalno sukobljavaju. Kod osoba koje ne postupaju po svojoj savjesti ”…U srcima je bolest…” (Sura El-Bekara, 10) Budući da nefs stavljaju u prvi plan, više ne mogu čuti glas svoje savjesti i ”Tako je zapečatio vrh njihovih srca, pa oni više ne mogu shvatiti.” (Sura El-Munafikun, 3)

To da je razum/savjest u srcu i da “nerazumni” ne mogu razumijevati jer su im srca zatvorena u jednom ajetu izraženo je ovako:

أَفَلَمْ يَسِيرُوا۟ فِى ٱلْأَرْضِ فَتَكُونَ لَهُمْ قُلُوبٌ يَعْقِلُونَ بِهَآ أَوْ ءَاذَانٌ يَسْمَعُونَ بِهَا فَإِنَّهَا لَا تَعْمَى ٱلْأَبْصَٰرُ وَلَٰكِن تَعْمَى ٱلْقُلُوبُ ٱلَّتِى فِى ٱلصُّدُورِ

Zar ne putuju po zemlji, pa da im tako budu srca kojima bi mogli razumijevati i uši kojima bi mogli čuti? Jer, zaista, ne slijepe oči, nego otupe srca u grudima. (Sura El-Hadždž, 46)

وَلَقَدْ ذَرَأْنَا لِجَهَنَّمَ كَثِيرًا مِّنَ ٱلْجِنِّ وَٱلْإِنسِ لَهُمْ قُلُوبٌ لَّا يَفْقَهُونَ بِهَا وَلَهُمْ أَعْيُنٌ لَّا يُبْصِرُونَ بِهَا وَلَهُمْ ءَاذَانٌ لَّا يَسْمَعُونَ بِهَآ أُو۟لَٰٓئِكَ كَٱلْأَنْعَٰمِ بَلْ هُمْ أَضَلُّ أُو۟لَٰٓئِكَ هُمُ ٱلْغَٰفِلُونَ

Imaju srca kojima ne poimaju-razumiju, imaju oči kojima ne vide, imaju uši kojima ne čuju. (Sura El-A'raf, 179)