Odgovor Celalu Şengöru: “Planine nisu uzrok zemljotresa, nego njegova posljedica”

Kao što znate, geolog (naučnik o Zemlji) Celal Şengör je u jednoj televizijskoj emisiji iznio tvrdnju da u Kur'anu postoji kontradikcija. ( vidi https://www.youtube.com/watch?v=-uYdlsk20p8&feature=y…) U transkriptu videa, ‘Gospodine, kaže (Kur'an), stvorili smo planine da zaštite kopna od zemljotresa. Sasvim obrnuto, sasvim obrnuto! Tamo gdje ima planina dešavaju se strašni zemljotresi, unište kopna. Gdje nema planine, na potpuno ravnim mjestima nema zemljotresa, to je kraton.’ rekavši, ustvrdio je da u Kur'anu postoji naučna greška i da bi i jedna jedina kontradikcija taj tekst lišila Božanskog karaktera.

Napišimo i ajet koji gospodin Şengör predstavlja kao pogrešan, da bi čitaoci mogli zaključiti koja je ideja ispravna.

(Sura El-Enbija, 31) Prijevod značenja Vakufa Süleymaniye

ar: وَجَعَلْنَا فِى ٱلْأَرْضِ رَوَٰسِىَ أَن تَمِيدَ بِهِمْ وَجَعَلْنَا فِيهَا فِجَاجًا سُبُلًا لَّعَلَّهُمْ يَهْتَدُونَ Oblikovali smo u zemlji učvršćene (stabilne) planine da ih ne bi mnogo tresla. Oblikovali smo i duboke doline, puteve da bi stigli do mjesta kojem teže.

Süleymaniye Vakfı

Da li u ajetu, onako kako on pokušava usmjeriti, naučno postoji kontradikcija? Ili Celal Şengör koristeći svoj naučni identitet/vizitku izvodi akrobacije riječima i informaciju koju daje i ajet prikazuje kao međusobno suprotne?

Ako iskreno, pažljivo slušate, lahko ćete primijetiti da se, koristeći nedostatak pažnje i znanja slušalaca, poslužio veoma jednostavnom prevarom/sofizmom.

Jer u ajetu o kojem je riječ ne kaže se “tamo gdje ima planina nema zemljotresa”, nego kaže “planine smanjuju potres od zemljotresa”. Možete li spriječiti ili smanjiti nešto što ne postoji? naravno da ne! Zapravo, upravo suprotno, mora biti zemljotresa da bismo mogli sastaviti rečenicu “sprječava zemljotres”. To jest, tamo gdje ima planina dešavaju se zemljotresi, čak ništa ne može biti prirodnije od toga da se zemljotres desi tamo gdje ima planina.

Objasnimo to s nekoliko veoma jednostavnih primjera; inženjeri na automobile kao zaštitno sredstvo protiv udaraca, protiv mogućih nesreća, naprijed i nazad postavljaju branike.pravi se branik. Udarci kao posljedica nesreće obično se dešavaju tamo gdje su branici. Ako upotrijebimo logiku profesora Celala, da li bi bilo logično da kažemo ” gdje ima branika tu ima i štete, Da nema ovih branika, ne bi bilo ni štete”?

Ili dajmo još jedan primjer;

Gdje ima najviše policije, ima je u području gdje ima najviše kriminalaca, zar ne? da li to znači da policija podstiče kriminalce na zločin? ne, upravo suprotno, policija je tamo da spriječi zločin. To jest, nije li nečija rečenica “policija sprječava zločine” sasvim ispravna rečenica?

Zapravo, i ne prelazeći na analizu riječi u ajetu, lahko smo razumjeli učinjenu intelektualnu destrukciju ili sofizam.

Zajednički naglasak -u vezi s našom temom- 31.ajeta sure El-Enbija i drugih ajeta sličnih po značenju jeste “da su na zemljinu površinu postavljene čvrste planine da zemaljska kugla svojim kretanjem ne bi potresala ljude.”

Celal Şengör, dok zapravo tvrdi da je u Kur'anu pronašao kontradikciju i informaciju suprotnu nauci, postaje razlog da svjedočimo jednom čudu. U 7.stoljeću, kada nije bilo moguće da se zna da planine smanjuju zemljotrese, veoma je zanimljivo da ovu informaciju daje Kur'an.

A ranije se mislilo da su planine samo uzvišenja na površini zemlje. Međutim, naučnici su primijetili da planine nisu samo površinska uzvišenja, nego da se svojim dijelovima zvanim korijen planine ponekad pružaju pod zemlju do 10-15 puta više od svoje visine. Ovim svojstvom planine imaju ulogu sličnu onoj kako ekser ili kolac čvrsto vežu šator za tlo. Naprimjer, planina Everest, čiji je vrh otprilike 9 km iznad zemljine površine, ima korijen duži od 125 km. (1)

Prof. Siaveda, jedan od svjetski poznatih podmorskih geologa, govoreći o tome da su planine zabodene u zemlju u obliku korijena, dao je ovakav komentar:

Osnovna razlika između planina na kontinentima i planina u okeanima je u materijalu… Ali i jedne i druge imaju korijene koji podupiru planine. Kod planina na kontinentima lahka tvar male gustine pruža se kao korijen u unutrašnjost zemlje. I kod planina u okeanima postoji lahka tvar koja podupire planinu poput korijena… Funkcija korijena je da, prema Arhimedovom zakonu, podupiru planine. (2)

Također, u knjizi Earth (Zemlja) bivšeg predsjednika Američke akademije nauka Franka Pressa, koja se koristi kao udžbenik na mnogim univerzitetima širom svijeta, navodi se da planine imaju oblik kolca i da su duboko ukopane u zemlju. (3)

A u drugim kur'anskim ajetima na ovu funkciju planina ukazuje se poređenjem s “kolcem”, ovako:

Dakle, Celal Şengör, miješajući uzrok i posljedicu i prikazujući kao da su planine uzrok zemljotresa, čini sofizam, iskrivljujući ajet pribjegava poricanju.