Ash-Shu'ara
Prijevod: Besim Korkut
Tā Sīn Mīm. 26:1
Ovo su ajeti Knjige jasne! 26:2
Zar ćeš ti sebe uništiti zato što ovi neće da postanu vjernici? 26:3
Kad bismo htjeli, Mi bismo im s neba jedan znak poslali pred kojim bi oni šije svoje sagnuli. 26:4
I njima ne dođe nijedna nova opomena od Milostivoga, a da se od nje ne okrenu. 26:5
Oni poriču – pa, stići će ih sigurno posljedice onoga čemu se izruguju. 26:6
Zar oni ne vide kako činimo da iz zemlje niče svakovrsno bilje plemenito? 26:7
To je, doista, dokaz, ali većina njih ne vjeruje, 26:8
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:9
A kad je Gospodar tvoj Musaa zovnuo: "Idi narodu koji se prema sebi ogriješio, 26:10
narodu faraonovu, ne bi li se Allaha pobojao" – 26:11
on je rekao: "Gospodaru moj, bojim se da me oni u laž ne utjeraju, 26:12
da mi ne postane teško u duši i da mi se jezik ne saplete; zato podaj poslanstvo i Harunu, 26:13
a ja sam njima i odgovoran, pa se plašim da me ne ubiju." 26:14
"Neće!" – reče On. "Idite obojica sa dokazima Našim, Mi ćemo s vama biti i slušati. 26:15
Otiđite faraonu i recite: 'Mi smo poslanici Gospodara svjetova, 26:16
dopusti da sinovi Israilovi pođu s nama!'" 26:17
"Zar te među nama nismo gojili dok si dijete bio i zar među nama tolike godine života svoga nisi proveo?" – reče faraon – 26:18
"i uradio si nedjelo koje si uradio i još si nezahvalnik?" 26:19
"Ja sam onda ono uradio nehotice" – reče – 26:20
"a od vas sam pobjegao zato što sam se vas bojao, pa mi je Gospodar moj mudrost darovao i poslanikom me učinio. 26:21
A dobročinstvo koje mi prebacuješ – da nije to što si sinove Israilove robljem učinio?" 26:22
"A ko je Gospodar svjetova?" – upita faraon. 26:23
"Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je između njih, ako vjerujete" – odgovori on. 26:24
"Čujete li?" – reče onima oko sebe faraon. 26:25
"Gospodar vaš i Gospodar vaših davnih predaka" – reče Musa. 26:26
"Poslanik koji vam je poslan uistinu je lud" – reče faraon. 26:27
"Gospodar istoka i zapada i onoga što je između njih, ako pameti imate" – reče Musa. 26:28
A faraon reče: "Ako budeš kao boga nekog drugog osim mene priznavao, sigurno ću te u tamnicu baciti!" 26:29
"Zar i onda kad ti budem očigledan dokaz donio?" – upita on. 26:30
"Pa daj ga, ako istinu govoriš!" – reče faraon. 26:31
I Musa baci štap svoj, kad on – zmija prava, 26:32
a onda izvadi ruku iz njedara, kad ona, onima koji su gledali – bijela. 26:33
"Ovaj je zaista vješt čarobnjak" – reče glavešinama oko sebe faraon – 26:34
"hoće da vas čarolijom svojom iz zemlje vaše izvede. Pa šta savjetujete?" 26:35
"Ostavi njega i brata njegova!" – rekoše – "a u gradove pošalji da sakupljaju, 26:36
sve čarobnjake vješte će ti dovesti." 26:37
I čarobnjaci se u određeno vrijeme i označenog dana sabraše, 26:38
a narodu bî rečeno: "Hoćete li se iskupiti 26:39
da budemo uz čarobnjake, ako oni budu pobjednici!" 26:40
A kad dođoše, čarobnjaci faraona upitaše: "Da li će nama, doista, pripasti nagrada ako mi budemo pobjednici?" 26:41
"Hoće" – odgovori on – "bićete tada sigurno meni najbliži." 26:42
Musa im reče: "Bacite ono što želite baciti!" 26:43
I oni pobacaše konope svoje i štapove svoje i rekoše: "Tako nam dostojanstva faraonova, mi ćemo svakako pobijediti!" 26:44
Zatim Musa baci svoj štap, koji, odjednom, proguta ono što su oni lažno izveli. 26:45
Čarobnjaci se onda na tle baciše 26:46
i rekoše: "Mi vjerujemo u Gospodara svjetova, 26:47
Gospodara Musaova i Harunova!" 26:48
"Da povjerujete njemu prije dopuštenja moga!" – viknu faraon. – "On je vaš učitelj, on vas je čarobnjaštvu naučio – a vi ćete zapamtiti; poodsijecaću vam ruke i noge vaše unakrst i sve ću vas porazapinjati!" 26:49
"Ništa strašno!" – rekoše oni – "mi ćemo se Gospodaru svome vratiti. 26:50
Mi se nadamo da će nam Gospodar naš grijehe naše oprostiti zato što smo prvi vjernici." 26:51
I Mi objavismo Musau: "Kreni noću s robovima Mojim, ali bićete gonjeni." 26:52
I faraon posla po gradovima sakupljače: 26:53
"Ovih je zaista malo 26:54
i rasrdili su nas, 26:55
a mi smo svi budni!" 26:56
I Mi ih izvedosmo iz vrtova i rijeka, 26:57
iz riznica i dvoraca divnih. 26:58
Eto tako je bilo, i Mi dadosmo da to naslijede sinovi Israilovi. 26:59
I oni ih, kad se sunce rađalo, sustigoše. 26:60
pa kad jedni druge ugledaše, drugovi Musaovi povikaše: "Samo što nas nisu stigli!" 26:61
"Neće!" – reče on – "Gospodar moj je sa mnom, On će mi put pokazati." 26:62
I Mi objavismo Musau: "Udari štapom svojim po moru!" – i ono se rastavi i svaki bok njegov bijaše kao veliko brdo; 26:63
i Mi onda tamo one druge približismo – 26:64
a Musaa i sve one koji bijahu s njim spasismo – 26:65
i one druge potopismo. 26:66
To je, zaista, pouka, a većina njih nisu bili vjernici 26:67
a Gospodar tvoj je, doista, silan i milostiv. 26:68
I kaži im vijest o Ibrahimu 26:69
kada je oca svoga i narod svoj upitao: "Čemu se vi klanjate?" 26:70
a oni odgovorili: "Klanjamo se kumirima i povazdan im se molimo", 26:71
on je rekao: "Da li vas oni čuju kad se molite, 26:72
ili, da li vam mogu koristiti ili naškoditi?" 26:73
"Ne" – odgovoriše – "ali mi smo upamtili pretke naše kako tako postupaju." 26:74
"A da li ste razmišljali" – upita on – "da su oni kojima se klanjate 26:75
vi i kojima su se klanjali davni preci vaši, 26:76
doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gospodar svjetova, 26:77
koji me je stvorio i na Pravi put uputio, 26:78
i koji me hrani i poji, 26:79
i koji me, kad se razbolim, liječi, 26:80
i koji će mi život oduzeti, i koji će me poslije oživiti, 26:81
i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti! 26:82
Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me među one koji su dobri 26:83
i učini da me po lijepom spominju oni što će poslije mene doći, 26:84
i učini me jednim od onih kojima ćeš džennetske blagodati darovati – 26:85
i ocu mome oprosti, on je jedan od zalutalih – 26:86
i ne osramoti me na Dan kad će ljudi oživljeni biti, 26:87
na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, 26:88
samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti." 26:89
I Džennet će se čestitima približiti, 26:90
a Džehennem zalutalima ukazati, 26:91
i reći će im se: "Gdje su oni kojima ste se klanjali, 26:92
a niste Allahu; mogu li vam oni pomoći, a mogu li i sebi pomoći?" 26:93
pa će i oni i onî koji su ih u zabludu doveli u nj biti bačeni, 26:94
i vojske Iblisove – svi zajedno. 26:95
I oni će, svađajući se u njemu, govoriti: 26:96
"Allaha nam, bili smo, doista, u očitoj zabludi 26:97
kad smo vas s Gospodarom svjetova izjednačavali, 26:98
a na stranputicu su nas naveli zlikovci, 26:99
pa nemamo ni zagovornika, 26:100
ni prisna prijatelja – 26:101
da nam je samo da se povratimo, pa da postanemo vjernici!" 26:102
U tome je pouka, ali većina ovih nisu vjernici, 26:103
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:104
I Nuhov narod je smatrao lažnim poslanike. 26:105
Kad im brat njihov Nuh reče: "Kako to da se Allaha ne bojite? 26:106
Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 26:107
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 26:108
Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi, 26:109
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni!" – 26:110
oni rekoše: "Kako da te poslušamo, kad te slijede oni koji su najmizerniji?" 26:111
"Ne znam ja šta su oni radili" – reče on, 26:112
"svi će pred Gospodarom mojim, da znate, račun polagati, 26:113
a ja vjernike neću otjerati, 26:114
ja samo javno opominjem!" 26:115
"Ako se ne okaniš, o Nuhu!" – rekoše oni – "bićeš sigurno kamenovan!" 26:116
"Gospodaru moj" – reče on – "narod moj me u laž utjeruje, 26:117
pa Ti meni i njima presudi i mene i vjernike koji su sa mnom spasi!" 26:118
I Mi smo njega i one koji su bili uz njega u lađi krcatoj spasili, 26:119
a ostale potopili. 26:120
To je pouka, ali većina ovih nisu vjernici, 26:121
a Gospodar tvoj je zaista silan i milostiv. 26:122
I Ad je smatrao lažnim poslanike. 26:123
Kad im brat njihov Hud reče: "Kako to da se Allaha ne bojite?" 26:124
Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 26:125
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 26:126
Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 26:127
Zašto na svakoj uzvišici palate zidate, druge ismijavajući, 26:128
i podižete utvrde kao da ćete vječno živjeti, 26:129
a kad kažnjavate, kažnjavate kao silnici? 26:130
Bojte se Allaha i meni budite poslušni! 26:131
Bojte se Onoga koji vam daruje ono što znate: 26:132
daruje vam stoku i sinove, 26:133
i bašče i izvore. 26:134
Ja se, doista, bojim za vas na Velikom danu patnje" – 26:135
rekoše oni: "Nama je svejedno savjetovao ti ili ne bio savjetnik, 26:136
ovako su i narodi davnašnji vjerovali, 26:137
i mi nećemo biti mučeni." 26:138
I oni su ga nastavili u laž utjerivati, pa smo ih Mi uništili. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 26:139
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:140
I Semud je smatrao lažnim poslanike. 26:141
Kad im brat njihov Salih reče: "Kako to da se Allaha ne bojite? 26:142
Ja sa vam, sigurno, poslanik pouzdani 26:143
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 26:144
Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 26:145
Zar mislite da ćete ovdje biti ostavljeni sigurni, 26:146
u vrtovima i među izvorima, 26:147
u usjevima i među palmama sa plodovima zrelim? 26:148
Vi u brdima vrlo spretno kuće klešete 26:149
zato se bojte Allaha i poslušni meni budite 26:150
i ne slušajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju, 26:151
koji na Zemlji ne zavode red već nered uspostavljaju" – 26:152
rekoše oni: "Ti si samo opčinjen; 26:153
ti si čovjek, kao i mi; zato nam donesi jedno čudo ako je istina to što govoriš!" 26:154
"Evo, to je kamila" – reče on – "u određeni dan ona će piti, a u poznati dan vi, 26:155
i ne učinite joj nikakvo zlo da vas ne bi stigla patnja na Velikom danu!" 26:156
Ali, oni je zaklaše i potom se pokajaše. 26:157
I stiže ih kazna. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 26:158
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:159
I Lutov narod je smatrao lažnim poslanike. 26:160
Kad im njihov brat Lut reče: "Kako to da se ne bojite? 26:161
Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 26:162
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 26:163
Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 26:164
Zašto vi, mimo sav svijet, sa muškarcima općite, 26:165
a žene svoje, koje je za vas Gospodar vaš stvorio, ostavljate? Vi ste ljudi koji svaku granicu zla prelazite" – 26:166
rekoše oni: "Ako se ne okaniš, o Lute, bićeš sigurno prognan." 26:167
"Ja se gnušam toga što vi radite!" – reče on; 26:168
"Gospodaru moj, sačuvaj mene i porodicu moju kazne za ono što oni rade!" 26:169
I Mi smo sačuvali njega i porodicu njegovu – sve, 26:170
osim starice koja je ostala sa onima koji su kaznu iskusili, 26:171
a zatim smo ostale uništili 26:172
spustivši na njih kišu – a strašne li kiše za one koji su opomenuti bili! 26:173
To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 26:174
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:175
I stanovnici Ejke su u laž ugonili poslanike. 26:176
Kad im Šuajb reče: "Kako to da se ne bojite? 26:177
Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 26:178
zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 26:179
Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 26:180
Pravo mjerite na litru i ne zakidajte 26:181
a na kantaru ispravnom mjerom mjerite, 26:182
i ljudima prava njihova ne umanjujte i zlo po Zemlji, nered praveći, ne činite, 26:183
i Onoga koji je stvorio vas i narode davnašnje bojte se" – 26:184
rekoše oni: "Ti si samo opčinjen; 26:185
i ti si samo čovjek kao i mi; za nas si ti, doista, lažac pravi; 26:186
zato spusti na nas kaznu s neba, ako istinu govoriš!" 26:187
"Gospodar moj dobro zna šta vi radite" – reče on. 26:188
I oni su nastavili da ga u laž utjeruju pa ih je stigla kazna iz oblaka; a to je bila kazna jednog strašnog dana. 26:189
To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 26:190
a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 26:191
I Kur'an je, sigurno, objava Gospodara svjetova; 26:192
donosi ga povjerljivi Džibril 26:193
na srce tvoje, da opominješ 26:194
na jasnom arapskom jeziku; 26:195
on je spomenut u knjigama poslanika prijašnjih – 26:196
zar ovima nije dokaz to što za njega znaju učeni ljudi sinova Israilovih? 26:197
A da ga objavljujemo i nekom nearapu 26:198
pa da im ga on čita, opet u nj ne bi povjerovali. 26:199
Eto, tako to Mi u srca grješnika uvodimo, 26:200
oni u nj neće vjerovati dok ne dožive patnju nesnosnu, 26:201
koja će im iznenada doći, kad je najmanje budu očekivali, 26:202
pa će reći: "Hoće li nam se imalo vremena dati?" 26:203
Zašto oni kaznu Našu požuruju?! 26:204
Šta ti misliš, ako im Mi dopuštamo da godinama uživaju, 26:205
i naposljetku ih snađe ono čime im se prijeti, 26:206
zar će imati šta od slatkog života koji su provodili? 26:207
Mi nijedan grad nismo razorili prije nego su im došli oni koji su ih opominjali 26:208
da bi pouku primili; Mi nismo nepravedni bili. 26:209
Kur'an ne donose šejtani, 26:210
nezamislivo je da to oni čine; oni to nisu kadri, 26:211
oni ga nikako ne mogu prisluškivati. 26:212
Zato se, mimo Allaha, ne moli drugom bogu – da ne bi bio jedan od onih koji će biti mučeni! 26:213
I opominji rodbinu svoju najbližu 26:214
i budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede! 26:215
A ako te ne budu poslušali, ti reci: "Ja nemam ništa s tim što vi radite." 26:216
I pouzdaj se u Silnoga i Milostivoga, 26:217
koji te vidi kada ustaneš 26:218
da sa ostalima molitvu obaviš, 26:219
jer On, doista, sve čuje i sve zna. 26:220
Hoću li vam kazati kome dolaze šejtani? 26:221
Oni dolaze svakome lašcu, grješniku, 26:222
oni prisluškuju – i većinom oni lažu. 26:223
A zavedeni slijede pjesnike. 26:224
Zar ne znaš da oni svakom dolinom blude 26:225
i da govore ono što ne rade, 26:226
tako ne govore samo oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji često Allaha spominju, i koji uzvraćaju kad ih ismijavaju. A mnogobošci će, sigurno, saznati u kakvu će se muku uvaliti. 26:227